Ispit obuhvata: Predispitne obaveze i Završni ispit

 

BROJ BODOVA ISPITA IZ NASTAVNOG PREDMETA (UKUPNO 100 BODOVA)=

BROJ BODOVA IZ PREDIPITNIH OBAVEZA+BROJ BODOVA IZ ZAVRŠNOG ISPITA

Šta su predispitne obaveze?

 

Predispitne obaveze student ispunjava u toku slušanja nastave. Šta sve predispitne obaveze obuhvataju  definisano je programom nastavnog predmeta. Svaki nastavnik je dužan da studente na početku semestra informiše o načinu realizacije nastave i konceptu polaganja predmeta. Predispitne obaveze su:

  1. Redovno pohađanje časova predavanja, vežbi i složenih oblika vežbi, aktivno učešće u svim oblicima nastave,testovi, domaći zadaci.
  2. Seminarski rad, grafički rad, prezentacija, predmetni zadatak, predmetni projekat.
  • Redovno pohađanje časova predavanja i vežbi i aktivno učešće u svim oblicima nastave vrednuje se sa 0-5 poena za svaki od dva oblika predispitnih obaveza i prati na način koji određuje predmetni nastavnik. Ukupno se može dobiti 10 bodova za prisustva i aktivno učešće na predavanjima i vežbama.
  • Seminarski rad je oblik predispitnih obaveza i predstavlja samostalan rad studenta na temu iz oblasti nastavnog predmeta, radi obrade odabranih delova nastavnog predmeta. Svrha seminarskog rada je razvoj kreativnosti studenta i ostvarivanje stručnih ili naučnih aktivnosti. Programom nastavnog predmeta mogu biti predviđena najviše dva seminarska rada. Izrada i odbrana seminarskog rada vrednuje se sa 20 poena.
  • Grafički rad je oblik predispitnih obaveza i predstavlja samostalan rad studenta kojim student dopunjuje i proširuje svoje znanje stečeno kroz druge oblike nastave. Programom nastavnog predmeta mogu biti predviđena najviše dva grafička rada u toku jednog semestra. Izrada i odbrana grafičkog rada vrednuje se sa 20 poena.
  • Prezentacija je oblik predispitnih obaveza i predstavlja usmeno izlaganje pripremljeno na zadatu temu. Programom i nastavnog predmeta može biti predviđena najviše jedna prezentacija u toku jednog semestra. Prezentacija se vrednuje se sa 10 poena.
  • Predmetni zadatak je oblik predispitnih obaveza i predstavlja poseban rad studenta pripremljen i odbranjen uskladu sa specifičnim zahtevima nastavnog predmeta. Programom nastavnog predmeta mogu biti predviđena najviše dva predmetna zadatka u toku jednog semestra. Izrađen i odbranjen predmetni zadatak vrednuje se sa 15 poena.
  • Predmetni projekat je oblik predispitnih obaveza u okviru koga student samostalno radi zadatak iz oblasti nastavnog predmeta. Programom nastavnog predmeta mogu biti predviđena najviše dva predmetna projekta. Izrađeni i odbranjeni predmetni projekti se vrednuju sa 30 poena. Ukoliko je obim i složenost predmetnog projekta obuhvata širu, nedeljivu celinu moguće je predvideti da se taj predmetni projekat vrednuje do 50 poena.
  • Testovi predstavljaju oblik predispitnih obaveza u okviru kojih se tokom trajanja aktivne nastave proverava znanje studenata. Tokom semestra je moguće organizovati najviše 4 testa, a svaki test se vrednuje sa 10 poena.
  • Domaći zadaci predstavljaju oblik predispitnih obaveza u okviru kojih student samostalno, van trajanja aktivne nastave, rešava probleme i zadatke. Moguće je predvideti najviše 4 domaća zadatka, a svaki domaći zadatak se vrednuje sa 5 poena.

Šta je završni ispit?

 

Obaveze koje čine završni ispit su: kolokvijumi i ispit.

  • Kolokvijum je oblik provere stečenih znanja i veština u toku nastave iz zaokruženog dela nastavnog predmeta. Kolokvijum nije predispitna obaveza već deo ispita koji se može ponavljati. Gradivo koje se ispituje na kolokvijumima odgovara do tada pređenom delu gradiva, koja predstavlja logičku celinu u okviru nastavnog predmeta. Za svaki nastavni predmet moguće je predvideti najviše dva kolokvijuma. Polaganje kolokvijuma se vrednuje sa 20 poena.

Polaganje kolokvijuma predstavlja značajnu olakšicu za studente, jer omogućava parcijalno savlađivanje gradiva predviđenog predmetom. Na mnogim predmetima položenim kolokvijumom student je oslobođen obaveze da taj deo gradiva ponovo polaže na završnom (usmenom ili pismenom) ispitu.

Na Departmanu za proizvodno mašinstvo održavanje kolokvijuma je praksa već dugi niz godina. Parcijalni sistem polaganja i provera znanja preko kolokvijuma tokom studiranja Proizvodnog mašinstva se pokazao kao pozitivan i za student i za nastavnike. Studenti lakše polože i savladaju podeljeno gradivo, a nastavnici dobiju jasniju sliku o radu svakog studenta, “težini” određenih delova gradiva i mogućnost da pronađu način kako da najbolje studentima približe gradivo.

  • Ispit je završni, obavezni vid provere znanja iz oblasti obuhvaćene programom nastavnog predmeta.Ispit može biti: usmeni, pismeni ili pismeni i usmeni. Tokom ispita može se proveravati i praktično znanje studenta. Ispit se organizuje neposredno po okončanju nastave iz predmeta studijskog programa , a najkasnije do početka nastave iz tog predmeta u narednoj školskoj godini, na jednom od jezika na kojima se nastava izvodila. Ispit se vrednuje sa najmanje 30 poena.

Pismeni deo ispita može da traje najduže 240 minuta. Usmeni deo ispita, uključujući i sve oblike usmenih prezentacija, polaže se najduže 30 minuta. Usmeni deo ispita ne može se održati istoga dana kada je objavljen rezultat pismenog dela ispita. Istog dana student ne može da polaže ispit iz više od jednog nastavnog predmeta sa iste studijske godine studija. Osim ako mu to nije odobreno na njegov lični zahtev.

Mnogim studentima polaganje ispita zadaje ozbiljnu brigu, posebno ako se ispit polaže usmeno. Zašto ne treba da bude tako? Pre svega usmeno polaganje ispita više nije tako česta pojava, a sa druge strane pomaže studentima da prevaziđu strah od javnog nastupa/govora, koji će im značiti za odbrane seminarskih radova, završnih diplomskih/master radova, ali i kasnije u profesionalnom životu gde će kao budući mašinski inženjeri lakše voditi svoje timove. Ispiti često podstiču studentsku kreativnost i podstiču razmišljanja na različite načine, a sve sa ciljem da se dođe do tačnog odgovora. Jedna od prednosti polaganja ispita na predmetima Proizvodnog mašinstva je taj što se značajan deo gradiva tokom studiranja prelazi praktično, te je studentima lakše da ga savladaju i pamte. Takođe, studenti uvek treba da krenu sa stavom da su i profesori ljudska bića, bez namere da ih uhvate baš u onome što ne znaju J.